ZAČINI

ČEŠNJAK

Češnjak (bijeli luk) je možda i prva biljka na svijetu koja je službeno proglašena ljekovitom

Češnjak ima visoku nutritivnu vrijednost. Sjemenke češnjaka sadrže vodu, bjelančevine, masti, ugljikohidrate, vlakna, minerale: natrij, kalij, magnezij, kalcij, fosfor, sumpor i željezo. Glavni vitamini koje češnjak sadrži su: karoten, vitamin E, B1, B2, B3 i vitamin C. Glavnu zdravstvenu vrijednost daje mu biljni antibiotik – alicin.

Ljekovitost češnjaka:

Adenozin iz češnjaka sprječava stvaranje krvnih ugrušaka. Organske komponente iz češnjaka koje sadržavaju sumpor smanjuju razinu kolesterola i djeluju preventivno na razvoj malignih bolesti. Aminokiseline iz bijelog luka utječu na sniženje razine štetnog kolesterola (LDL) u plazmi, odnosno na povišenje koncentracije zaštitnog kolesterola (HDL)Dovodi do snižavanja krvnog tlaka za pet do deset posto

PERŠINOV LIST

Peršin je biljka koja pripada porodici štitarki. Zeleni dijelovi biljke sadržavaju eterično ulje, a upotrebljavaju se kao začin te sastojak lijekova.

Ljekovitost peršina:

Peršin sadrži visok udio vitamina C koji olakšava apsorpciju željeza te potiče rad krvožilnog sustava. Redoviti unosi vitamina C smanjuju mogućnost oboljenja od prehlada, gripa, upala uha i grla. Djeluje kao dijuretik koji opušta probavni sustav te smanjuje nadutost, ali ubrzava izlučivanje toksina iz oganizma pa se zato daje kao lijek za giht i artritis. Dobar je izvor folne kiseline koja je važna za rad srčanoga sustava

MAŽURAN

Činjenica da su mažuran i origano oboje iz obitelji metvica roda Origanum već kazuje da imaju sličnosti u izgledu, okusu i aromi. Susrećemo ih u mediteranskom podneblju, kao divlji mažuran biljke oregano koji naraste i više od pola metra visine

Mažuran (Origanum majorana) je začinska biljka koja raste na području Sredozemlja, Srednje i Istočne Europe, a potječe iz iste porodice kao i oregano.

Karakterizira ga jak gorkasti okus i ugodne limunaste aroma, pa se izvrsno sljubljuje s jelima od krumpira, mahunastim povrćem i kobasicama, a može ga se staviti i u juhe te umake.

Dakako, nezaobilazn je dio začinskog bilja koji se stavlja na gastronomske pizze, a Grci ga rado sparuju s jelima od janjetine. Riječ je o iznimno ljekovitoj biljci, koja rješava brojne probleme.

BOSILJAK

Moćna biljka bosiljak puno je više od "običnog" začina.

Iako se listovi bosiljka najčešće koriste za obogaćivanje okusa jela, zdravstvenim dobrobitima njegove konzumacije gotovo da i nema kraja! Naime, zaista je riječ o biljci nad biljkama!

Ime bosiljak dolazi od grčke riječi basileus, što znači kralj, budući da su ga još i stari Grci smatrali kraljem začina. Bosiljak otvara apetit, potiče probavu, smiruje upalu sluznice želuca i crijeva, ublažuje grčeve, a jednako se koristi za rješavanje problema nadutosti, vjetrova, mučnine ili zatvora. Bosiljak se pokazao kao odlično sredstvo koje pomaže saniranju oteklina i liječenju upala uzrokovanih artritisom. Osim što je blagonaklon za probavu, bosiljak je i vrlo koristan za zdravlje bubrega – čije upale liječi, jednako kao i upale mokraćnog mjehura.

RUŽMARIN

Ružmarin je zimzelena mediteranska biljka. Njegovo ime potječe od latinskog ros marinus, što znači “morska rosa”. Najčešće se upotrebljava kao začin u mediteranskim jelima ili u obliku eteričnog ulja. Osobitu pažnju zaslužuje ne samo zbog svog aromatičnog mirisa te intenzivnog oporog okusa nego i zbog brojnih zdravstvenih dobrobiti za fizičko i mentalno zdravlje. Mnogi ga smatraju najzdravijim mediteranskim začinom.

Službeno je odobren za liječenje manjih jetrenih tegoba, problema u lučenju žuči te probavnih tegoba poput otežane probave. Tradicionalno se koristi za liječenje reumatoidnog artritisa i loše periferne cirkulacije.

CRNI ČEŠNJAK (NOVO!)

Svake godine radimo na stvaranju novog proizvoda. Ove godine smo razvili začin od crnog češnjaka.

"Crni češnjak malo je poznat začin i rijetki su čuli za njega, a oni koji i jesu obično ne znaju da je to zapravo bijeli luk crne boje. Kad se spomene crni češnjak, mnogi pomisle da takav i raste u zemlji. No, crni češnjak je običan i dobro nam poznat luk čiji češnjevi postaju crni fermentacijom pod određenim uvjetima, ali na potpuno prirodan način. On je dakle rezultat eksperimenta, no ne genetskog, nego fermentacije običnih glavica luka tijekom točno određenog vremena na visokim temperaturama u zatvorenom prostoru. Rezultat takvog procesa je češnjak izvana bijel, na kakav smo navikli, ali koji kad se oljušti pokaže crne češnjeve."

Na eksperimentalnim modelima dokazan je njegov zaštitni učinak kod Alzheimerove bolesti i Parkinsove bolesti. Djeluje kao snažan antioksidans i dokazano je kako djeluje na zdravlje srca i krvnih žila.

Kuhari ističu kako se crni češnjak odlično uklapa u raznovrsna slana i slatka jela. Crnim češnjakom fino se mogu oplemeniti meso, riba, juhe, umaci, sir, riža, krumpir-pire, pizza... Zbog specifične arome crni češnjak zanimljiv je dodatak čokoladi, kolačima i sladoledu.